SHARE
Modru špilju tijekom svih ovih godina posjetilo je puno znamenitih ljudi, umjetnika, kraljeva i kraljica i svi su oni ostavili neki trag, anegdotu, neku priču...

Alan Meniga, veliki zaljubljenik u otok Vis, ponovno je boravio na Visu s ekipom vrhunskih stručnjaka kako bi nakon dvije godine stanke nastavio speleološka istraživanja špilja i jama na otocima viškog akvatorija. Ovaj put cilj istraživanja bila je Modra špilja na otoku Biševu.

Speleološka istraživanja sastoje se od svladavanja podzemnih prostora, njihova mjerenja i izrade topografskih snimaka, koji mogu biti vrlo atraktivni ako se prikazuju trodimenzionalno.

Osim Menige koji je i sam vrstan ronilac i snimatelj u ekipi su bili snimatelji Boris Krstinić i Roman Martin, speleolo-ronilac Vedran Jalžić Žarulja, Petra Kovač Konrad, speleo-ronilac, Efrain Chavez Solis, ekolog iz Meksika, logističar Andrej Uvodić, te Zoran Demaria, Pino i Ivan Vojković.

Ovu ekspediciju Meniga je organizirao, ne slučajno, upravo kada se u Komiži obilježava 130. godina od otkrića Modre špilje i početka organiziranog turizma na otoku Visu.
Ovu ekspediciju Meniga je organizirao, ne slučajno, upravo kada se u Komiži obilježava 130. godina od otkrića Modre špilje i početka organiziranog turizma na otoku Visu.

Ovu ekspediciju Meniga je organizirao, ne slučajno, upravo kada se u Komiži obilježava 130. godina od otkrića Modre špilje i početka organiziranog turizma na otoku Visu. Naime, 7. kolovoza 1884. godine barun Ransonnet je objavio je u bečkim novinama Neue Freie Presse članak o otkriću Modre špilje, a nedugo zatim, 1885. u Komižu dolazi 100 članova Bečkog turističkog društva kako bi posjetili Modru špilju. Riječ je o prvom organiziranom turističkom posjetu jednoj turističkoj atrakciji u Dalmaciji. U povijesti dalmatinskog turizma to je važan datum koji ujedno predstavlja početak turizma na Visu i valjan argument za dvogodišnje obilježavanje ovog jubileja.

7. kolovoza 1884. godine barun Ransonnet je objavio je u bečkim novinama Neue Freie Presse članak o otkriću Modre špilje, a nedugo zatim, 1885. u Komižu dolazi 100 članova Bečkog turističkog društva kako bi posjetili Modru špilju. Riječ je o prvom organiziranom turističkom posjetu jednoj turističkoj atrakciji u Dalmaciji.
7. kolovoza 1884. godine barun Ransonnet je objavio je u bečkim novinama Neue Freie Presse članak o otkriću Modre špilje, a nedugo zatim, 1885. u Komižu dolazi 100 članova Bečkog turističkog društva kako bi posjetili Modru špilju. Riječ je o prvom organiziranom turističkom posjetu jednoj turističkoj atrakciji u Dalmaciji.

Inače, Modru špilju tijekom svih ovih godina posjetilo je puno znamenitih ljudi, umjetnika, kraljeva i kraljica i svi su oni ostavili neki trag, anegdotu, neku priču…

Evo i priče Alana Menige: „Kada sam prije 25 godina prvi put došao u Komižu naravno da sam kao jedno od prvih mjesta posjetio Modru špilju. Kada sam ušao unutra bio sam, kao i mnogi, očaran njezinom ljepotom, uostalom kao i baron Ransonnet prije 130 godina koji je prvi slikao ljepote Modre špilje. Zanimljivo je da je on napravio jedno stakleno zvono pod kojim je sjedio u moru i slikao špilju. Nakon posjeta Modroj špilji htio sam kupiti neki suvenir, ali nijedan nije pokazivao niti dio one ljepote koju je naslikao Ransonnet. Obećao sam si tada da ću jednog dana doći u Modru šilju i snimiti ju tako kako ju je on vidio. Za tu prigodu moji prijatelji i ja okupili smo vrhunsku speleološku i snimateljsku ekipu, a uz pomoć Mari Greget, direktorice TZ Grada Komiže, pribavili smo sve potrebne dozvole za snimanje. I upravo zahvaljujući njima, ostvario sam svoj san“, kaže nam zadovoljno Alan i nastavlja: “Imali smo malo problema s vremenom, u špilju se naime, ne može ući po jugu i po valovima koji tada zatvaraju ulaz u špilju. Kada se činilo da od našeg snimanja neće biti ništa, vrijeme se stabiliziralo i mi smo konačno uspjeli ući u špilju. A kad smo je osvijetlili, ukazale su sve boje, osim modre, i zlatne, i zelene, sve moguće nijanse boja. Tri sata fotografiranja (više od dvije tisuće fotografija), snimanja i ronjena prošlo je za tren, a materijala imamo i više nego dovoljno“.

Svoje oduševljenje nije krio ni snimatelj Boris Krstinić: “Prvi put u povijesti Modre špilje jedna potpuno opremljena ekipa krenula je u fotografiranje i snimanje videa i ono što je možda najvažnije, tim je snimanjem bio obuhvaćen njen i nadmorski i podmorski dio. Četiri ronioca asistirali su kod snimanja s rasvjetom, a s gornje strane imali smo i tri pomagača koji su osvjetljavali prostor. Mene je cijelo vrijeme zapravo, gledajući snimljene fotogarfije, zabrinjavalo samo to što se vidi taj modri efekat, a ne vidi se prostor. Prvi sam put danas, makar sam u Modroj špilji bio nekoliko puta, primijetio kako se radi o volumenoznosti i same špilje iznad mora i da taj efekat modrila ustvari čak bolje funkcionira kad se vide stijene, nego kad je ona u mraku. Za potrebe ove ekspedicije iz Francuske smo osigurali najnoviji fotoaparat srednjeg formata kojim je rukovao Roman Martin, radili smo s najboljim aparatima koji se koriste trenutno u svijetu i najnovijim sistemima kamera koje rade i u 4K i ne znam kakvim kompresijama. Dakle, tehnički apsolutno s onim što je IN u svijetu. Ono što je bilo prošle godine predstavljeno na foto sajmu u Kelnu, mi smo ovdje imali na raspolaganju. Imali smo 13 fotoaparata, desetak laptopa, a naš prijatelj i logističar Andrej Uvodić za ovu prigodu donio je jedno od najmoćnijih rasvjetnih tijela za podvodna snimanja, jačine 55 tisuća lumena. Zato smatram da je Modra špilja snimljena upravo onako kako smo i zamislili“.

Vedran Jalžić Žarulja, speleoronilac nije propustio zahvaliti se Alanu Menigi što ga je pozvao da sudjeluje kao član ekspedicije: “Naša zadaća bila je da speleološki i topografski obradimo znamenitu Modru špilju na Biševu i mi smo kroz tri dana ronjenja u objektu uspjeli napraviti topografski snimak. Topografski snimak je u principu mjerenje duljine, dubine i postavljanje izmjernih veličina u nekakav prostor. Bilo je dosta zahtjevno zbog loših vremenskih uvjeta, ali uspjeli smo sve napraviti. Sad se već sa sigurnošću može kazati da je duljina Modre špilje nekakvih pedesetak metara, špilja ima tri ulaza, što je za mene bio novi podatak jer sam mislio da ima dva. Osim toga, sve smo snimili i fotogarfirali, naravno i podmorski dio. Napominjem kako ovo nije prva takva akcija na Visu, nego je nastavak. Naime, već ranije smo obradili Medvidinu špilju, također na Biševu, napravljen je topografski snimak, a još ćemo otići tamo kako bismo sve posnimili i fotografirali, iako možemo kazati kako je ona već speleološki obrađena. Već sad razmišljamo o povratku na Vis kako bi u dogledno vrijeme nastavili sa istraživanjima u Zelenoj špilji na otoku Ravniku koja je isto atraktivna i za fotografiranje i za snimanje i za koju ćemo također napraviti speleološki nacrt. Time bismo završili naša istraživanja što se tiče potopljenih speleoloških objekata“.

Svoje oduševljenje nije krio ni snimatelj Boris Krstinić: “Prvi put u povijesti Modre špilje jedna potpuno opremljena ekipa krenula je u fotografiranje i snimanje videa i ono što je možda najvažnije, tim je snimanjem bio obuhvaćen njen i nadmorski i podmorski dio.
Svoje oduševljenje nije krio ni snimatelj Boris Krstinić: “Prvi put u povijesti Modre špilje jedna potpuno opremljena ekipa krenula je u fotografiranje i snimanje videa i ono što je možda najvažnije, tim je snimanjem bio obuhvaćen njen i nadmorski i podmorski dio.

Jedini stranac u ekipi koji je sudjelovao u speleološkim istraživanjima u Modroj špilji bio je Efrain Chavez Solis, ekolog iz Meksika.

– „Špilja je spektakularna sa svojim svjetlosnim efektima“, oduševljen je Efrain. – „Posebno su me impresionirale prirodne instalacije podmorskih mostova i bogatstvo morskog života, spužve… Prvi sam put imao prigodu sudjelovati u podvodnoj topografiji gdje sam se upoznao s metodologijom koja se koristi u topografskom snimanju podvodnih speleoloških objekata, a stečena ću iskustva, nadam se, koristiti kad se vratim u Meksiko pri izradi znanstvenih radova“.

Modru špilju tijekom svih ovih godina posjetilo je puno znamenitih ljudi, umjetnika, kraljeva i kraljica i svi su oni ostavili neki trag, anegdotu, neku priču...
Modru špilju tijekom svih ovih godina posjetilo je puno znamenitih ljudi, umjetnika, kraljeva i kraljica i svi su oni ostavili neki trag, anegdotu, neku priču…

I na kraju, vođa ekspedicije, Alan Meniga kaže: “Tehnički, ovo je sada jedna speleološki obrađena špilja, tiskat ćemo, nadam se i neke publikacije, a planiramo i održavanje prigodnih predavanja. Želimo upravo u Komiži postaviti izložbu o Modroj špilji u povodu 130. godišnjice otvaranja špilje za turiste, ove godine se navršava ta velika obljetnica. Dio izložbe će biti o tijeku naše ekspedicije, a drugi dio snimljene umjetničke fotografije. Možda, u sklopu turističke promidžbe Komiže i Modre špilje, organiziramo izložbu i u Zagrebu, no, vidjet ćemo još hoćemo li za to dobiti podršku grada Komiže i turističke zajednice“.

Napisao: Bogoljub Mitraković + Foto: Boris Krstinić team